U sklopu projekta Digitalni hrvatski frazeološki rječnik Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izrađen je mrežni frazeološki rječnik hrvatskoga jezika u otvorenom pristupu. Rječnik se temelji na podacima iz dvaju velikih računalnoga korpusa. Osnovna mu je namjena omogućiti pristup suvremenom hrvatskom frazeološkom fondu velikom broju korisnika – izvornim govornicima i učenicima hrvatskoga kao stranoga jezika te istraživačima.
Izvori jezične građe za rječnik hrvatski su mrežni korpusi hrWaC (1,2 milijarde riječi) i CLASSLA-web.hr (2,1 milijarda riječi), a građa je prikupljena pomoću softverskog alata Sketch Engine. Upotreba računalnih korpusa za izradu rječnika u skladu je s jednim od temeljnih načela suvremene leksikografije: pouzdanim podacima smatra se ono što možemo saznati promatrajući jezik u upotrebi. Metoda upotrebe korpusa korištena u ovome rječniku poznata je pod nazivom pristup vođen korpusom: frazemi, značenja i upotreba koji se navode u rječniku odraz su jezičnih dokaza koji se nalaze u korpusu hrWaC i CLASSLA-web.hr. Rječnička građa dobivena je traženjem kolokata pojedinih riječi u konstrukcijama koje imaju figurativno značenje. Glavni kriteriji za uključivanje u rječnik određenih frazema i njihovih oblika jesu karakterističnost veza riječi te frekvencija pojavljivanja u korpusima.
Rječnik je izrađen na platformi za izradu i objavljivanje rječnika Lexonomy. Leksikografska obrada frazema slijedi suvremene trendove e-leksikografije. Tako je natuknički lik cijela konstrukcija, a natuknice su poredane prema abecednom redu prve riječi frazema. Upisivanjem određene riječi u tražilicu dobivaju se svi frazemi u čijem je ona sastavu. Također, do svakog frazema korisnik može doći upisivanjem u tražilicu bilo koje riječi u njegovu sastavu. Osim pomoću tražilice, frazemima se može pristupiti i putem poveznica.
Kad je riječ o informacijama koje pruža korisnicima, ovaj frazeološki rječnik donosi tri novosti: 1) sadrži posebne odjeljke s informacijama o upotrebi nekog frazema, 2) pokazuje kako se govornici igraju frazemima i namjerno ih mijenjaju, 3) ima tematsku organizaciju pa se za pojedine frazeme na kraju natuknice bilježe izrazi sličnih i(li) suprotnih značenja.
Mrežni Frazeološki rječnik hrvatskoga jezika dio je europskog infrastrukturnog leksikografskog projekta ELEXIS. Izradu rječnika financijski su pomogli Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zaklada Ljiljana r. Zergollern i Krešimir Čupak, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.